Pronalazimo idealne pašnjake za pčele pogledom iz svemira

Nedavni masovni pomori pčela na međimurskom, varaždinskom i bjelovarskom području, kao i provedene akcije zapljene nedozvoljenih pesticida, ukazuju na potrebu informiranja pčelara o idealnim lokacijama za postavljanje pčelinjih zajednica. Ne samo to; potebna je  i provedba strožih kontrola te kažnjavanje prijestupnika.
Mogu li nove tehnologije, primjenom naprednih senzorskih sustava te kombinacijom strojnog učenja, IOT-a  i podataka satelitskih snimki, omogućiti dodatnu sigurnost pčelarima?

Kvalitetna paša uvjet je proizvodnje meda

Svaki će vam pčelar reći kako je pozicija košnice od velike važnosti za količinu i kakvoću proizvoda pčela, zbog čega pčelari nastoje košnice što više približiti pčelinjoj paši, bilo da se radi o stacionarnim ili selećim pčelinjacima.

Za pronalazak idealne pozicije presudno je znati prirodne uvjete i čovjekovu djelatnost na odabranom području, jer pčele najbolje žive i proizvode u ruralnim dijelovima gdje je čovjekova prisutnost minimalna.  

Pronalaziti i mapirati takva područja pčelarima je komplicirano i gotovo neizvedivo, jer je nerijetko riječ o teško prohodnim i slabo dostupnim područjima, za čija su ispitivanja potrebna značajna sredstva i vrijeme. 

Rizici nisu mali: ako nomadski pčelari premjeste svoje košnice na krivo mjesto, krivo procjene raznovrsnost biljnog pokrova, dostupnost vode ili drugih parametara, kolonija može biti ugrožena, proizvoditi manje ili trošiti više za održavanje na životu – čineći proizvodnju neodrživom i neisplativom.

Proizvodnja meda tijekom cijele godine uz bolje prinose

Uz odgovarajuće klimatske uvjete pčelarstvo je jedna od rijetkih poljoprivrednih grana koja može ostvarivati prihod tijekom cijele godine, a značajno je i kao podrška ruralnom razvoju kroz održivu poljoprivredu.   

Pomicanje košnica u razdobljima cvatnje cvijeća donosi dokazano bolje prinose, zbog čega je grupa znanstvenika uz podršku Zavoda za zaštitu okoliša i prirode te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo projekt Cro Buzz Klima. Znanstvenici su prikupili podatke o biljnom pokrovu i divljim oprašivačima na pet područja u Hrvatskoj, pokrivajući više tipova klime i divljeg raslinja, uključujući grad kao kontrolnu i klimatski “pomaknutu” situaciju.

Kako i sami navode, projekt se provodi u tri biogeografske regije Hrvatske (kontinentalna, alpinska i mediteranska): 

“Pilot područja su odabrana zbog svojih specifičnih klimatskih uvjeta, zbog toga što su prepoznata kao sustavi najranjiviji na klimatske promjene, ili zbog staništa koja su posebno važna za oprašivače. Grad Zagreb, Park Prirode Žumberak, Nacionalni Park Risnjak, Nacionalni Park Plitvička jezera, te otok Krk.” 

Kako iz svemira pronaći optimalnu pašu za pčele

Kako bi povećali opseg ovog projekta, te napravili nešto korisno za pčelarsku zajednicu, na osnovi podatka iz satelitskih snimki i terena trenirat ćemo AI da prepoznaje specifične biljne pokrove. Nakon što ih prepozna, umjetna inteligencija ih uspoređuje s parametrima važnim za idealnu pašu pčela. Uz raznovrsnost pčelinje ispaše, radimo i sustav procjena djelatnosti čovjeka (najviše kroz udaljenost od naseljenih mjesta i tvornica, te poljoprivrdenih područja primjene insekticida i pesticida,  potom kroz prisutnost nezagađene vode i osunčanost položaja, vlaga i magla, vjetrovitost i slično). U obzir se uzimaju i specifični GIS parametri, kao što su topogradija, vlasništvo nad zemljištime te pristupačnost zemljištu kroz postojeću infrastrukturu.

Projekt prepoznavanja i mapiranja paše za pčele podržala je i Europska Svemirska Agencija, čije satelite i sustave promatranja zemlje koristimo u sklopu ovog projekta. Radi se i pilot projektu na razini Hrvatske, na osnovu kojega možemo skupiti dovoljno znanja i iskustava koja će olakšati širenje ovog projekta na teritoriju cijele Europske unije.

Konačni rezultat projekta bit će interaktivna karta ili aplikacija za podršku pčelarima, koja će im olakšati planiranje paše, kao i upravljanje košnicama i prinosom. Sve to s ciljem da pčelari u konačnici razviju strategiju za održivu proizvodnju meda kombiniranjam satelitskih i senzorskih podataka, podržanih relevantnim podacima s lokacije u realnom vremenu. To će se, po našim procjenama dogoditi u proljeće 2023.